Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Krediti i vrste kredita". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.
SADRŽAJ
I UVOD
II POJAM KREDITA
III OSTALE VRESTE KREDITA
IV ASPEKI ANALIZIRANJA KREDITA
2.1 Aspekt obezbjeđenja kredita
2.2 Aspekt metoda otplate kredita
2.3 Aspekt namjene kredita
2.4 Aspekt vrste kredita
V ZAKLJUČAK
I UVOD
Riječ kredit potiče od latinske riječi "credo", što znači vjerovati. Iz toga se vidi da je povjerenje veoma bitno za uspostavljanje kreditnih odnosa, međutim u današnjim uslovima povjerenje je nužan, ali ne i dovoljan uslov. Kredit je postao roba, sa svojim spečifičnim tržištem i specifičnom cijenom u vidu kamatne stope. Kamata predstavlja naknadu za korišćenje sredstava koja su dužniku ustupljrna na privremenu upotrebu.
Kredit je jedan od najznačajnijih poslova bankarskog sektora i za banku kao povjerioca predstavlja dužničko povjerilački posao, gdje banka kao povjerilac uošljava raspoloživi dio slobodnih novčanih sredstava, pri čemu koristi određene obligacione forme, uzima određeni oblik ličnog ili realnog jemstva koji je dužnik dužan da prezentira banci, kako bi banka kao povjerilac bila stručna uredno i na vrijeme izvršiti svoje obaveze prema povjeriocu.
Kreditiranja je najstariji, specifičan i jedan od najčešćih bankarskih poslova Početak kreditiranja vezuje se za podnošenje kreditnog zahtjeva.
II
POJAM KREDITA
Krediti su novčana sredstva koja na osnovu ugovora o pozajmljivanju, jedna strana povjerilac, ustupa drugoj strani, dužniku uz obavezu da vrati u određenom roku i da plati određenu kamatu.
Krediti se mogu podjeliti:
1)Prema roku dospjeća:
- kratkoročni (do jedne godine)
- srednjoročni (od jedne do pet godina)
- dugoročni (više od pet godina)
2)Prema kategoriji dužnika:
- krediti dobavljača
- bankarski krediti
- krediti državnog sektora
3)Prema namjeni:
- potrošački
- proizvodni
- investicioni
4)Prema vrsti osiguranja:
- blanko (nepokriveni)
- krediti sa realnim pokrićem
5)Prema davaocima:
- krediti privatnog sektora
- državni krediti
- domaći
- inostrani
- poljoprivredni
- industrijski
6)Prema predmetu:
- robni
- finansijski.
III
OSTALE VRSTE KREDITA
Pored ove osnovne podjele kredita, tj. ovih vrsta kredita koji su uobičajni u bankarskoj praksi, postoje i određne vrste kredita koji se odobravaju uz realno obezbjeđenje koje je korisnik dužan da prezentira banci i koje banka može da iskoristi ta naplatu ukupne vrijednosti kredita ako se za to ukaže potreba.
---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ----------
MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]
maturski.org Besplatni seminarski Maturski Diplomski Maturalni SEMINARSKI RAD , seminarski radovi download, seminarski rad besplatno, www.maturski.org, Samo besplatni seminarski radovi, Seminarski rad bez placanja, naknada, sms-a, uslovljavanja.. proverite!